Svjedočanstva o ekonomskim aktivnostima u Sirmijumu od kraja IV do kraja VI vijeka




Svjedočanstva o ekonomskim aktivnostima u Sirmijumu od kraja IV do kraja VI vijeka

Istorijski institut UCG poziva na predavanje koje će održati Mihajlo N. Džamtovski, u utorak 17. 02. 2026. u 12 časova u biblioteci Instituta, na temu: Svjedočanstva o ekonomskim aktivnostima u Sirmijumu od kraja IV do kraja VI vijeka. Džamtovski je doktorand Univerziteta u Beču, Fakulteta za istorijske i kulturološke studije, Odjeljenja za klasičnu arheologiju. Autor je radova iz perioda kasne antike i ranohrišćanskog i ranovizantijskog perioda. Tema predavanja je Sirmijum (Sirmium, Sremska Mitrovica, Srbija) koji je tokom čitavog rimskog perioda predstavljao važno mikro i makroregionalno administrativno i ekonomsko središte. O tome svjedoči i to što je često bio komandni centar samih careva u ratovima protiv populacija sjeverno od Dunava, kao i činjenica da je u kasnoantičkom periodu grad znatno proširen i da su u njemu izgrađeni carska palata i hopodrom, ključni ideološki simboli, kao i carske radionice za proizvodnju oružja, oklopa, sedala i štitova, te carska postrojenja za obradu vune. Socioekonomska struktura Sirmijuma i njegove okoline, kao i arheološka topografija tog prostora, počinju da se mijenjaju nakon bitke kod Hadrijanopolja (Jedrene, Turska) 378. godine, kada se brojna ruralna naselja i utvrđenja na Dunavu postepeno napuštaju, a sam grad prolazi kroz procese depopulacije, dezintegracije i ruralizacije. Sredinom V vijeka Sirmijum pada pod vlast Huna, a zatim se u njemu smjenjuju Ostrogoti, Gepidi i Romeji, sve do konačnog osvajanja od strane Avara 582. godine. Iako se u posljednjoj deceniji broj radova o ovom periodu prošlosti Sirmijuma povećao, u fokusu istraživanja su bili opšti pregled socioekonomskog ustrojstva, arheološka topografija i/ili materijalna kultura. Stoga se javila potreba da se sistematizuju dosadašnja svjedočanstva o ekonomskim aktivnostima u Sirmijumu u periodu od kraja IV do kraja VI vijeka. Cilj ove prezentacije je dvostruk: Prvo, da se sakupe i sintetišu svi malobrojni i fragmentarni istorijski izvori i arheološki nalazi koji direktno ili indirektno govore o ekonomskim aktivnostima u Sirmijumu ovoga doba; i drugo, ukoliko stanje istraženosti dopušta, da se njihova topografija uporedi sa onakvom kakva je bila prije početka dezintegrativnih procesa. Diskusija posle predavanja će uključiti i mogućnosti istraživanja sličnih lokaliteta u Crnoj Gori.

Broj posjeta : 194



Ne propustite nijednu važnu vijest, pretplatite se na vijesti Akademski forum.