Od egzodusa do mobilnosti: kako istorija oblikuje savremene migracije




Od egzodusa do mobilnosti: kako istorija oblikuje savremene migracije

Istaknuti izraelski istoričar Holokausta, prof. dr Gideon Grajf, sa Univerziteta u Tel Avivu i Ono Academic Collegea, održao je radionicu sa članovima istraživačkog tima Istorijskog instituta Univerziteta Crne Gore, u okviru projekta „Socio-ekonomski izazovi crnogorskog društva u svjetlu masovnih migracija u periodu 2005–2025“. Kao naučnik koji je svoju istraživačku i akademsku karijeru u velikoj mjeri posvetio proučavanju egzodusa Jevreja iz Evrope, politike prisilnih migracija, kao i pitanjima sjećanja, preživljavanja i rekonstrukcije nakon kolektivnih trauma, prof. Grajf je članove projektnog tima upoznao sa relevantnim metodološkim pristupima u izučavanju migracionih tokova. Poseban akcenat stavljen je na razlikovanje prisilnih i dobrovoljnih migracija, kao i na dugoročne društvene, ekonomske i kulturne posljedice migracionih kretanja u savremenim društvima. U tom kontekstu, prof. Grajf je ukazao na savremene migracione i mobilne obrasce između Izraela i Crne Gore, naglašavajući da današnje veze dvije države više ne karakterišu dramatična kretanja iznuđena ratom i progonom, već dobrovoljna mobilnost ljudi, ideja i kapitala, u okviru stabilnih i normalizovanih diplomatskih odnosa. Balkan, koji je u prošlosti često predstavljao krhki koridor bijega, danas funkcioniše kao prostor mirne razmjene, saradnje i svakodnevnih kontakata. Posebno je istaknuto da se od obnove crnogorske nezavisnosti i uspostavljanja punih diplomatskih odnosa sa Državom Izrael, bilateralni odnosi kontinuirano i sadržajno razvijaju. Turizam se pritom izdvaja kao jedna od najvidljivijih veza između dva društva, budući da se broj izraelskih posjetilaca u Crnoj Gori u posljednjoj deceniji povećao na preko 150.000 godišnje. Ova mobilnost doprinijela je i razvoju vidljive jevrejske infrastrukture, jačanju organizovanog jevrejskog života, kao i stvaranju uslova za slobodno i otvoreno praktikovanje vjerskog i kulturnog identiteta. Učesnici radionice su se saglasili da savremeni izraelsko-crnogorski odnosi prevazilaze okvire turizma i religijskog života, obuhvatajući i oblasti investicija, ekonomije, akademske i kulturne saradnje. Posebno mjesto u tom dijalogu zauzimaju studije Holokausta i migracija, koje povezuju iskustva Balkana i Izraela u zajedničkom istraživačkom prostoru, zasnovanom na odgovornosti prema istorijskom pamćenju i savremenim izazovima. Radionica je zaključena ocjenom da savremena mobilnost između Izraela i Crne Gore predstavlja snažan primjer istorijske transformacije: nekadašnje rute bijega i ranjivosti danas povezuju društva kroz saradnju, razmjenu i život u normalnosti. Upravo ta promjena – od katastrofe ka obnovi – predstavlja dragocjen analitički okvir za razumijevanje migracija u savremenom crnogorskom društvu.

Ilustracija: https://www.oecd.org/en/topics/migration-and-development.html

Broj posjeta : 175



Ne propustite nijednu važnu vijest, pretplatite se na vijesti Akademski forum.