Dekanka Perović: Prošlo je doba učenja u čijem je fokusu informacija jer je ona široko dostupna
Dekanka Arhitektonskog fakulteta Univerziteta Crne Gore prof. dr Svetlana Perović stupila je na dužnost dekana 6. decembra 2020. godine i već na samom početku mandata najavljuje da će u narednom periodu intenzivirati sve aktivnosti ovog fakulteta.
- Poslužiću se ovdje riječima koje sam napisala u Uvodnom dijelu Programa razvoja Fakulteta, 2020-2023. “Rezultati, nakon osamnaest godina akademskih studija Arhitekture i četrnaest godina samostalnosti Fakulteta, ukazuju nam da je ostvareno dosta, ali, istovremeno i obavezuju da budemo odgovorniji, odlučniji, istrajniji, složniji, efikasniji, produktivniji, u razvojnom putu koji nam slijedi. Ovo je trenutak kada ulazimo u novo poglavlje Fakulteta, gdje je neophodno pokazati da ujedinjeni, sa više iskustva, možemo više i bolje”, kazala je dekanka Perović.
Na Arhitektonskom fakultetu je u prethodnom periodu bila na poziciji prodekana za nastavu. Sa njom smo razgovarali o nastavi u virtuelnoj učionici, usljed uslova koje diktira pandemija, izazovima, događajima, naučnim aktivnostima i projektima koji su obilježili godinu na Arhitektonskom fakultetu.
UCG: Arhitektonski fakultet je u prethodnoj godini bio prilično aktivan u novoj virtuelnoj stvarnosti. Koje aktivnosti su posebno obilježile ovu godinu?
PROF
. DR PEROVIĆ: Upravo u ovoj, sa više aspekata radikalnoj godini, možemo konstatovati da smo realizovali više aktivnosti, možda više nego i u jednoj prethodnoj, u nastavnom, istraživačkom i svakom smislu. Aktivirali smo neka nova partnerstva sa univerzitetima i drugim institucijama i reaktivirali neka postojeća, započeli neka nova istraživanja, nove bilateralne i međunarodne projektne aktivnosti, online ugostili veliki broj stranih predavača (što ne bi bilo moguće u redovnim okolnostima zbog ograničenih resursa), podsticali učešće studenata na konkursima, salonima, radionicama, festivalima i dr.
Želim istaći prvu digitalnu izložbu studenata koju smo realizovali uz podršku Njemačke ambasade u Podgorici, povodom obilježavanja 250 godina od rođenja Ludviga van Betovena.
Želim konstatovati i da je prethodni dekan Arhitektonskog fakulteta, prof.dr Svetislav G. Popović u ovoj godini, uz podršku rektorata Univerziteta Crne Gore uložio napor, te su dominantno rekonstruisane nastavne i prateće prostorije Arhitektonskog fakulteta. Ono što i dalje ostaje u fokusu pažnje jesu ograničeni prostorni kapaciteti i nadam se da će biti džentlmena na crnogorskoj rukovodećoj sceni, sada kada je žena na poziciji dekana, da se konačno pokrene proces realizacije druge faze izgradnje zgrade fakulteta. To nije pošlo za rukom dosadašnjim dekanima fakulteta, iako im je to bio jedan od glavnih prioriteta.
UCG: Vi ste i ranije govorili o novim vidovima nastave i prednostima ovog načina rada?
PROF. DR PEROVIĆ: Evidentno je da su se i akademsko osoblje i studenti Arhitektonskog fakulteta vrlo efektno prilagodili izvođenju nastave u virtuelnom formatu. Istovremeno smo dio nastave izvodili u fizičkim prostorijama fakulteta, a vršena su i istraživanja na terenu u sklopu nastavnih predmeta i kroz stručnu praksu, gdje smo baš u ovoj godini potpisali ugovore sa 12 crnogorskih firmi , tako da su studenti obavljali stručnu praksu na različitim gradilištima i u biroima u Crnoj Gori. U tom pravcu, ne mislim da su studenti bili uskraćeni značajno, čak, mislim da smo im posvetili dodatnu pažnju kako bi podsticali kreativnost i inovativnost, kroz različite online aktivnosti. Napominjem da je suvišno naglašavati vrijednost fizičkog kontakta, koji je, usled dominacije digitalne forme učenja, potisnut u drugi plan i to već duže traje. Mi smo iskoristili novonastalu okolnost za brojna online gostujuća predavanja, radionice, istraživanja, konkurse, intenziviranje kontakata.
UCG: Kako mislite da će se iznuđena digitalna nastava reflektovati na visokoobrazovni sistem?
PROF. DR PEROVIĆ: Ako se osvrnem uopšte na visoko obrazovanje, ne dijelim mišljenje da će se iznuđeni prelazak na dominantno digitalno izvođenje nastave negativno reflektovati na obrazovni sistem. Baš naprotiv, uz iščekivanje završetka pandemije, želim da vjerujem da će efekti iste ubrzati promjene, koje su bile više nego neophodne u globalnom obrazovanju, a pogotovu u lokalnim obrazovnim kontekstima. U tom pravcu hoću istaći pozitivnu stranu tog, radikalnog trenutka. Dakle, ozvaničena je potreba za fleksibilnošću i promjenama sa više aspekata, a kroz online učenje naročito je ukazano na mogućnost uštede brojnih resursa (virtuelna mobilnost i interakcija), što je u našim okolnostima naročito korisno. Digitalne tehnologije i digitalne mogućnosti su neshvatljivno malo bile u upotrebi u procesu obrazovanja studenata digitalnog doba, u kojem djelujemo već duže. Pritom, ne mislim samo na model izvođenja nastave. Kombinovane modele učenja bi tebalo ugrađivati u kurikulume uz primjenu naprednih digitalnih tehnologija, kroz sve segmente edukacionog procesa sa akcentom na inovacije.
Nadam se da je došlo vrijeme da shvatimo da nam zatvaranje u fizičke učionice i amfiteatre nije dovoljno, već da koristimo raznolike ambijente za učenje, uz intenzivnije korišćenje digitalnih tehnologija. Prošlo je doba učenja u čijem je fokusu informacija, jer je ista u informacionom dobu široko dostupna. Potrebne su nam nove (fizičke) i kombinovane forme učenja, nove laboratorije, novi načini razmišljanja u učenju, kako bismo uspjevali bolje da odgovorimo na kompleksna pitanja naših gradova i civilizacije. Nešto je trebalo da se desi, da počnemo kompleksnije razmišljati. Nadam se, koliko god željeli da se što prije vratimo u učionicu, da taj povratak neće biti identičan kao u trenutku radikalnog napuštanja iste. Ne treba zanemariti činjenicu, na koju već uveliko autori ukazuju da je koncept "humani grad" ekvivalentan konceptu "informacioni grad", u 21.vijeku. Potrebno je podsticati inovacije, više nego ikad.
UCG: Sa kojim izazovima se, pored uslova koje diktira pandemija, još suočio Arhitektonski fakultet u prethodnoj godini?
PROF. DR PEROVIĆ: Ovom prilikom hoću istaći i jedan tradicionalni Izazov sa kojim se Arhitektonski fakultet suočava kontinuirano. To je ograničen broj nastavnog i saradničkog kadra, koji bi trebalo značajno uvećati. Ako uporedimo naše kapacitete sa drugim Arhitektonskim fakultetima, srazmjerno broju studenata, zaista smo u nezavidnom položaju. A, kada upoređujemo rezultate, nerijetko smo kritični i samokritični, a zanemarujemo najvažniju činjenicu, ograničeni resursi sa kojima raspolažemo u svakom pogledu.
UCG: Imajući u vidu aktuelnu situaciju, koliko je fakultet bio u mogućnosti da radi i doprinese internacionalizaciji na UCG, kroz realizaciju projekata i naučnoistraživačkih aktivnosti?
PROF. DR PEROVIĆ: Kroz novi međunarodni projekat REEHUB PLUS, novi bilateralni projekat sa Austrijom, završetak prethodnih međunarodnih projekata, objavljivanje naučnih radova, učešće na konferencijama, kroz gostujuća predavanja, apliciranja u nove projektne aktivnosti, uspostavljanje novih Erasmus+ i drugih oblika saradnje, kontinuirano doprinosimo internacionalizaciji Univerziteta Crne Gore, a intenzivnije aktivnosti očekujemo u narednom periodu.
Projektne aktivnosti se sprovode prema planu, uz neznatna zakašnjenja. Naučne aktivnosti, po mom uvjerenju, potrebno je ojačati kroz timski doprinos naspram naglašenog koncepta individulanih doprinosa.
Medijske objave: