Uticaj pandemije virusa korona na studentsku mobilnost
Epidemija u Kini izazvana novim virusom korona ubrzo je postala svjetska pandemija. Međunarodni zdravstveni problemi postali su lokalni, i trenutno se jedino rješenje vidi u odgovornom ponašanju pojedinaca. Prerano je donositi zaključke o posledicama izazvanim virusom, ali je neosporan njegov veliki uticaj na sve aspekte društvenog života.
Ovom prilikom ćemo se osvrnuti na uticaj novonastale situacije izazvane virusom korona na studentske razmjene, koje su važan aspekt akademske mobilnosti, ali i cjelokupne internacionalizacije svih univerziteta.
Među studentima najpopularnije su studentske mobilnosti u okviru Erasmus+ programa, što je potpuno opravdano, budući da su finansijski i organizaciono najprivlačnije za studente. Pored sticanja brojnih poznanstava i upoznavanja kultura drugih zemalja, studenti su u prilici da uče ili usavršavaju strani jezik, stiču nova znanja i iskustva, a po povratku imaju mnogo veće mogućnosti za zapošljavanje.
Virus korona zatekao je mnoge studente na razmjeni u razvijenim evropskim zemljama koje su se našle prve na udaru. Novonastala situacija početkom marta bila je svojevrstan test funkcionalnosti i održivosti Erasmus+ programa, ali I njegove privlačnosti za studente ubuduće. Dosadašnje iskustvo govori da su ključnu ulogu imale, i svakodnevno imaju, kancelarije za međunarodnu saradnju partnerskih univerziteta, koje su prvi “call centar” kad se javi problem. Svakodnevna i otvorena komunikacija partnerskih univerziteta, kako bi studenti dobili pravovremene i tačne informacije, u ovoj situaciji bila je od neprocjenjivog značaja. Službenici kancelarija su u kontaktu sa svim studentima, i odlaznim i dolaznim, prate situaciju, informišu i savjetuju. Što se tiče nastave, sistem onlajn nastave je zaživio na svim univerzitetima, pa su studenti bili u prilici da prate predavanja i nastave studiranje, ukoliko se nijesu odlučili za povratak u svoju zemlju.
Tokom ovog, još uvijek neizvjesnog i teškog perioda, javilo se dosta pitanja i nedoumica korisnika stipendija, koje se prvenstveno tiču njihovog finansiranja. Međutim, Evropska komisija je reagovala i dala smjernice koje se tiču realizacije mobilnosti na osnovu stavke "force majeure", tj. viša sila, koju sadrže svi sklopljeni ugovori, a koja se odnosi na ograničenja po pitanju mobilnosti. Primjenjivanje pravila u okviru ove stavke će biti naknadno provjereno u svakom pojedinačnom slučaju.
Zasad se čini da su svi akteri pravovremeno reagovali u skladu sa svojom ulogom i mogućnostima.
Kancelarije za međunarodnu saradnju, odnosno univerziteti su pokazali brigu i stavili na raspolaganje kapacitete da pomognu studentima, nacionalne agencije i Erasmus kancelarije posredovale između univerziteta i Evropske komisije, države omogućile povratak za sve one koje su željeli da se vrate svojim kućama. Takođe, svi univerziteti su studentima dopustili da sami odluče da li ostaju u inostranstvu ili se vraćaju kući. Sve ovo ide u prilog činjenici da privlačnost i korisnost stipendija ne bi trebalo da se umanji nakon pandemije, već da bi trebalo još više iskoristiti mogućnosti za usavršavanje u različitim sferama koje se nude kroz Erasmus+ program.
Moramo istaći da ima i pojedinačnih negativnih iskustava, ali i zahtjeva za produženje mobilnosti, uprkos sadašnjoj situaciji. Još jednom napominjemo da je prerano za bilo kakve zaključke i da je funkcionisanje u novonastalim vanrednim okolnostima novina za sve. Svakako, najrelevantnija će biti iskustva studenata koji su trenutno na razmjeni, ali i onih koji čekaju realizaciju ugovorenih razmjena u narednom semestru.
I za kraj, savjet za sve studente, bilo da se nalaze u inostranstvu ili u zemlji, je da poštuju savjete i mjere države u kojoj borave na razmjeni i ostanu kod kuće. Trenutno, to je jedini način borbe u suzbijanju pandemije.